+18

Фитнес инструкторка од Србија која ќе ве остави подзинати (ФОТО)

Напишано од The Gentleman

View this post on Instagram

🧚🏻‍♀️

A post shared by Janka Budimir (@jankabudimir) on

View this post on Instagram

Pitanje iz DMa “Da li je bolje raditi cardio na prazan stomak?” Postoje različita mišljenja i obrazloženja zašto treba ili ne treba raditi kardio trening na prazan stomak. Ja se tu vodim onim “probaj pa vidi šta ti prija”. Jer na kraju dana, računa se da li si uradio trening. Manje je bitno kada. Kardio trening tj. trening za kardio-vaskularni sistem je nešto što svako treba da praktikuje, bar jednom nedeljno, iz zdravstvenih razloga. I dobra stvar je što sagorjeva kalorije. Kada napišemo ili izgovorimo tu riječ, svi pomisle na kardio sprave u teretani (trake, bicikla ili stepere), ali nije samo trčanje kardio trening. Za nekoga će to biti malo brža šetnja, za nekog pomjeranje tijela u prostoru, odnosno izvođenje laganih vježbi snagom sopstvenih mišica, plivanje, ples… To je aktivnost u kojoj je potrebno dovesti nivo otkucaja srca na 60-80% od maksimalnog, što se najjednostavnije određuje tako što se od broja 220 oduzmu godine života pa od dobijenog broja odredi 60-80% (ovo nije 100% precizno) Često ćete čuti da je ovaj vid treninga najefektniji za skidanje sala jer ubrzava sagorjevanje masnih naslaga. Ali isto tako je istina da kardio trening ne izgrađuje mišiće a oni su ti koji troše energiju iz masnih naslaga. Drugim riječima, ukoliko samo trčite, šetate, vozite bajs ili plivate, nećete imati neke zavidne rezultate. Bitna stavka je da imate i trening snage, a posljedično i ono što će da troši masti. Što se tiče trajanja kardio treninga, to je od 35 i 60 minuta, ako se radi o kontinuiranom tempu, a do 30 minuta za intervalni kardio. Savjet za početnike – počnite sa jednom, jutarnjom, brzom šetnjom, odmah nakon ustajanja, ne dužom od 35 minuta. Sledeći put to uradite poslije doručka ili kasnije u toku dana, pa sami procijenite šta vam više prija. A kad je u pitanju potrošnja energije iz masnih naslaga, za vidljive rezultate je potrebno ispoštovati više parametara – pored kardio treninga, imati redovan trening snage i voditi računa o ishrani i snu. I na kraju, najbitnije – kontinuitet, biti aktivan tokom cijele godine i svakodnevno voditi računa o svom zdravlju.

A post shared by Janka Budimir (@jankabudimir) on

View this post on Instagram

Koja je tvoja boja?

A post shared by Janka Budimir (@jankabudimir) on

View this post on Instagram

Namoru 😎➡️

A post shared by Janka Budimir (@jankabudimir) on

View this post on Instagram

KOLIKO OVAJ TRENING TROŠI KALORIJA? . Ne možemo sa sigurnošću znati jer,…KO radi taj trening? . To koliko će neko da potroši kalorija na nekom treningu zavisi od mnogo faktora. Od utreniranosti, tjelesnog sastava, načina izvodjenja vježbi i mnogih drugih… . Tako da se ne može za neki trening univerzalno reći da troši “toliko i toliko” kalorija. Kad npr neko ko ima više mišića će uvijek potrošiti više kalorija nego neko sa manje mišića. . Ali na kraju dana ne treba potrošnja kalorija da vam bude na umu. Već prvenstveno izgradnja mišića. Više mišića = manje masnih naslaga. Jer će mišići trošiti salo. . Jedite hranu bogatu svim makronutrijentima i trenirajte minimalno 3x nedeljno, a dobar zgled tijela će doći kao posljedica discipline. . Počni danas! . . P.S. Trenirate li ovih dana i gdje?

A post shared by Janka Budimir (@jankabudimir) on

View this post on Instagram

O MASTIMA U ISHRANI Često se vodi polemika o proteinima I ugljenim hidratima, kao i o količinama koje su nam potrebne da bi naš organizam pravilno funkcionisao. A rjeđe se piše i priča o mastima. Znamo svi da su masti zdrave I da ih trebamo unositi kroz hranu. Ali nismo baš mnogo upućeni u to koje su to količine koje su nam potrebne i koje su to namirnice bogate zdravim mastima. Krajem sedamdesetih godina zbog velike proizvodnje kukuruza u SAD  ishrana sa malo masti zvnično je proglasena zdravom, te pojavom velikih količina nusprodukata prerade kukuruza masti su oduzete iz prerađenih namirnica I preko noći je sve postalo “low fat”. Odatle i potiče vjerovanje "masti nas goje". (Pogledajte na YT dokumentarac "The bitter truth of sugar") Sa svih strana smo kao društvo bombardovani činjenicama da je “low fat” zdravo za srce, a istina je zapravo drugacija. Mnoge djevojke koje poznajem ili koje mi se jave za savjet, su upravo izbacivanjem masti iz ishrane napravile sebi zdravstvene probleme. Dakle, sva tri makronutrijenta su bitna za pravilan oporavak I pravilno funkcionisanje organizma. Te će izostavljanje bilo kojeg iz ishrane ostaviti posljedice za naš organizam. Kod žena je to uglavnom prestanak menstrualnog ciklusa, jer su nam masti važne kod produkcije hormona. Unos masti treba da bude od 0,5g-1g po kg tjelesne mase. Pa tako osoba od 50kg BEZMASNE tjelesne mase MINIMALNO treba da unese 25+ grama masti, što bi bilo oko 10g ulja u salatu, pola manjeg avokada u obroku i 20ak grama badema. Mada, ja savjetujem da to bude i preko 30g. Sve zavisi i od cilja, trenutnog stanja, a i odnosa ostalih makronutrijenata. A u zavisnosti od dnevnog unosa ostalih nutrijenata, količina masti ce biti veća/manja. Već sam vam pisala o tome u tekstu o rotaciji ugljenih hidrata, te znate da će unos masti biti manji ako imamo viši unos ugljenih hidrata i obrnuto, da bismo zadovoljili odredjen kalorijski unos. Ono što bih jos da napomenem jesu izvori masti. Kako biste bili sigurni da unosite dovoljno masti, jedite namirnice kao što su: Žumanca, orašasti plodovi te puteri od oršastih (ali samo oni sa 100% plodova, bez dodataka hidrogenizovanih ulja i šećera)⬇️⬇️⬇️

A post shared by Janka Budimir (@jankabudimir) on

За авторот

The Gentleman